Kada bi zdenac bio ogledalo tvoga života, tvoga srca, a voda u njemu ono što ti je Gospodin dao – razni talenti i darovi, razna djela i riječi, sve ono što činiš, sve ono što pružaš drugima (ljubav, empatija, utjeha, opomena) – kada bi zdenac bio ogledalo tvoga života, a voda plodovi koji su iznikli, što bi u njemu bilo?
I onda, u jednom trenutku, nenadano, Isus dolazi žedan do tog zdenca i govori: „Žedan sam!” Da, baš do tebe. Kakva je voda koju ćeš zahvatiti? Čime ćeš napojiti čovjeka? Što ćeš mu dati? Kada bi zdenac bio ogledalo tvoga života, a voda u njemu tvoje srce, da se Isus nagne ogledati u toj vodi, bi li vidio svoj odraz u njoj?
Ne opravdavaj se na dubinu zdenca. Nema te dubine koju On ne može dotaknuti i ispuniti. I ne malakši – u svoj toj dubini je život! On! On te izabrao, On te želi, On je taj koji ljubi bezuvjetno! Što te još sprječava da budeš ogledalo Stvoritelja?